Ivana

Ivana

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pokrenulo je javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Uputa za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju”.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga “Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju” pokreće se u okviru tematskog cilja „Sanacija krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te priprema zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva“, unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ temeljem instrumenta „REACT-EU” (Recovery Assistance for Cohesion and the Territories of Europe).

Predmet Poziva je podrškom ulaganjima poduzeća u zelene i/ili digitalne tehnologije ojačati konkurentnost i potaknuti rast MSP-ova, kako bi povećali njihovu sposobnost da odgovore na izazove tržišta uzrokovane krizom nastalom kao posljedica širenja koronavirusa, a u svrhu jačanja konkurentnosti poduzeća na domaćem i svjetskim tržištima i priprema zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva kroz poticanje energetski učinkovite i/ili tehnološki napredne proizvodnje te inovativnih poslovnih modela. Poticanjem aktivnosti koje stvaraju dodatnu vrijednost i učinkovitim pozicioniranjem malog i srednjeg poduzetništva u globalnim lancima vrijednosti omogućit će se razvoj novih kompetencija, povećanje proizvodnje, povećanje izvoza i stvaranje novih radnih mjesta.

U e-savjetovanju je moguće sudjelovati do 26. ožujka 2021. godine putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=16193.

Rok za slanje komentara je 26. ožujka 2021. dok se odgovori na komentare očekuju do 8. travnja 2021.

 

Više o pozivu:

Otvaranje poziva očekuje se sredinom travnja, a projektne prijave će se vjerojatno početi zaprimati sredinom svibnja ili u lipnju.

Prihvatljivi prijavitelji

Mikro, mala i srednja društva registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije (osim proizvodnje duhanskih proizvoda).

Ukupan iznos bespovratnih sredstava koji će biti dodijeljen u okviru ovog poziva

  • HRK 1.140.000.000

Iznos bespovratnih sredstava po pojedinom projektnom prijedlogu

  • Minimalno HRK 500.000
  • Maksimalno HRK 7.500.000

Stope sufinanciranja bespovratnim sredstvima

  • Za ulaganja u materijalnu I nematerijalnu imovinu 45% za mala i 35% za srednja društva
  • Potpore za inovacije procesa i organizaciju poslovanja 50%
  • Potpore za usavršavanje djelatnika (osim usavršavanja koje se zahtjeva zakonskim normama) 60-70%
  • Za uvođenje energetski učinkovitog grijanja i hlađenja 50%
  • Za savjetodavne usluge 50%

Prihvatljivi izdaci

  • Ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu
    • Priprema zemljišta, izgradnja hale ili skladišta, adaptacija (građevinska dozvola je obvezan dio prijave ako je potrebna za gradnju)
    • Strojevi i oprema
    • Softveri, licence, patenti
  • Savjetodavne usluge koje pružaju vanjski konzultanti (stručni nadzor građenja, izrada izvedbenog projekta gradnje, usluge izrade projektne prijave i upravljanja projektom i sl.)
  • Usavršavanje djelatnika
  • Uvođenje grijanja i hlađenja
  • Unapređenje i inoviranje procesa i organizacije poslovanja MSP-ova, koja doprinosi zelenom, digitalnom i otpornom oporavku gospodarstva

Pozivom se želi potaknuti MSP-ove:

  • na korištenje digitalnih tehnologija i rješenja u poslovnim procesima sa svrhom povećanja učinkovitosti, kompetitivnosti i internacionalizacije poslovanja
  • na primjenu digitalnih i zelenih tehnologija i rješenja u proizvodnim procesima sa svrhom optimizacije poslovanja, smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i učinkovitijeg korištenja resursa u proizvodnji
  • na prelazak na kružno gospodarstvo

Zadarska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove, temeljem Programa za dodjelu potpora događanjima u turizmu na području Zadarske županije za 2021. godinu objavljuje javni poziv za dodjelu potpora događanjima u turizmu na području Zadarske županije.

Potpore se mogu odobriti isključivo za događanja u turizmu koja se održavaju na području Županije u 2021. godini, a koja predstavljaju snažan motiv dolaska na destinaciju i obogaćivanje turističkog sadržaja destinacije i to: a) kulturna/zabavna događanja, b) sportska događanja, c) eno-gastronomska, povijesna, tradicijska i ostala događanja.

Potpore se odobravaju za sufinanciranje troškova nabave roba i usluga za neposrednu realizaciju događanja i to:

- najam opreme (audio i vizualna tehnika, pozornica i sl.),

- nabava radnog/potrošnog materijala vezanog za organizaciju događanja, - najam prostora za održavanje događanja,

- najam prijevoznih sredstava u svrhu prijevoza organizatora i izvođača vezan uz organizaciju događanja,

- troškove izvođača i vanjskih suradnika,

- usluge zaštitarske službe,

- druge opravdane troškove neposredne organizacije događanja, osim promotivnih.

 

Korisnici potpora mogu biti pravne i fizičke osobe i to:

- trgovačka društva,

- obrti,

- javne ustanove,

- turističke zajednice gradova i općina na području Zadarske županije.

 

Prijave se podnose isključivo putem pošte, u zatvorenoj omotnici s naznakom „Javni poziv za dodjelu potpora događanjima u turizmu“ na adresu Zadarska županija, Upravni odjel za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar.

Krajnji rok za podnošenje kandidatura je 30 dana od dana objave Javnog poziva na mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr.

Više informacija je dostupno ovdje. 

Utorak, 22 Prosinac 2020 12:23

Porezne novosti – izmjene poreznih zakona

U Narodnim novinama br. 138/20. objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021. godine, dok se neke odredbe počinju primjenjivati od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja 2022. godine.

U nastavku se daje sažet prikaz promjena koje donosi ovaj krug porezne reforme, a koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. godine.

Promjene u Zakonu o porezu na dohodak

  • Smanjuju se stope poreza na dohodak kako je prikazano u tablici u nastavku:
Red. br. Vrsta dohotka Stara stopa Nova stopa    
   
1. Dohodak od nesamostalnog rada (plaća) 24 % do 30.000,00 kn (mjesečno) 20 % do 30.000,00 kn (mjesečno)    
   
36 % iznad 30.000,00 kn (mjesečno) 30 % iznad 30.000,00 kn (mjesečno)    
   
2. Drugi dohodak 24% 20%    
3. Dohodak od najma (zakupa) 12% 10%    
4. Dohodak od imovinskih prava 24% 20%    
5. Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava 24% 20%    
   
6. Dohodak od kapitala po osnovi kamata 12% 10%    
7. Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga 36% 30%    
   
   
8. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka 12% 10%    
   
9. Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica 24% 20%    
   
   
10. Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobitku 12% 10%    
   
11. Drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena 54% 60%    
   
   
12. Godišnji porez na dohodak 24 % do 360.000,00 kn 20 % do 360.000,00 kn    
   
36 % iznad 360.000,00 kn 30 % iznad  360.000,00 kn    
   

 

  • Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, što znači za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.
  • U slučaju ovjeravanja ugovora o najmu / zakupu kod javnog bilježnika porezni obveznik (najmodavac / zakupnik) od 1. siječnja 2021. godine nema obvezu prijave ostvarivanja dohotka nadležnoj ispostavi Porezne uprave nego to umjesto njega ima obvezu prijaviti javni bilježnik.
  • Trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatraju se plaćom.
  • Primitci po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne se smatraju se primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se takva vrsta primitka ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
  • Ukida se oporezivanje stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do 12.500,00 kn, čime se ujednačava godišnji obračun poreza na dohodak za sve porezne obveznike.
  • Propisano je uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50 % na 100 % (porezna stopa uvećava se s 54 % na 60 %) po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

Promjene u Zakonu o porezu na dobit

  • Porezni obveznici koji u poreznom razdoblju koje počinje teći od 1. siječnja 2021. godine ostvaruju prihode do 7,5 mil kn plaćati će porez na dobit po stopi od 10 %. Smanjenje se odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. Poduzetnici koji u 2020. godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2021. godinu (u Obrascu PD za 2020.) primijeniti stopu od 10 %.
  • Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividenda i udjela u dobitku inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, s 12 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
  • Smanjuje se stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba, s 15 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
  • U poreznim razdobljima koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine porezno priznatim rashodom za kreditne institucije smatra se svota otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

Promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost

  • Povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 mil kn na 15 mil kn. Svi porezni obveznici koji u 2020. godini nisu ostvarili isporuke veće od 15 mil kn, mogu, ako to žele, od 1. siječnja 2021. godine obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga.
  • Zakonom se uređuje mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu na gotovo isti način kako je to sada uređeno čl. 71.zc Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19. – 114/20.).

Promjena u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom

  • Mjerila za određivanje svote do koje može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika biti će određena Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja otvorilo je Javni poziv za Projekt “Naukovanje za obrtnička zanimanja” za 2020. godinu.

Ciljevi ovog Javnog poziv su:

  • neposredno u gospodarstvu osigurati usvajanje ključnih vještina i kompetencija u obrtničkim zanimanjima i
  • osigurati kvalitetno obrazovne kadrove koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu.

Prijavu mogu podnijeti mikro, mala i srednja poduzeća (isključivo obrti, trgovačka društva, zadruge i ustanove) koja izvode naukovanje za učenike koji se obrazuju za zanimanja u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) iz Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (“Narodne novine”, br. 42/08).

Mikro, mala i srednja poduzeća su prihvatljivi prijavitelji ukoliko:

  • imati sjedište na području RH
  • su registrirani najkasnije do 31. prosinca 2019. godine
  • zajedno sa svojim povezanim i partnerskim subjektima imaju prosječno barem jednog zaposlenog u 2020. godini, osim subjekata osnovanih u 2019. godini koji mogu imati prosječno manje od 1 zaposlenog (između 0 i 1 zaposlenih)
  • imaju podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, a isto vrijedi i za partnerske i povezane subjekte
  • imaju podmirene obveze prema zaposlenicima
  • su u skladu s odredbama o potporama male vrijednosti sukladno de minimis Uredbi
  • podnositelju prijave nije izrečena pravomoćna presuda za odgovarajuća kaznena dijela
  • pojedinačni vlasnici te partnerski i povezani subjekti s podnositeljem prijave nisu u postupku povrata sredstava prethodno dodijeljenih u drugom postupku dodjele bespovratnih sredstava iz bilo kojeg javnog izvora
  • imaju u cijelosti opravdane i namjenski iskorištene dodijeljene potpore male vrijednosti ako su iste dobili , a isto vrijedi i za partnerske i povezane subjekte
  • ne ostvaruju potporu za istu namjenu s druge osnove
  • nisu u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku zatvaranja, postupku prisilne naplate ili postupku likvidacije, a isto vrijedi i za partnerske i povezane subjekte
  • isplaćuju nagradu učenicima koji se obrazuju u zanimanjima u sustavu vezanih obrta po Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO).

Maksimalni intenzitet potpore koji se može dodijeliti po namjenama iznosi:

  1. do 80% prihvatljivih troškova vezanih uz iznos prosječnih nagrada koje se u tekućoj školskoj godini isplaćuju učenicima koji se obrazuju u zanimanjima u sustavu vezanih obrta po JMO za vrijeme provedeno na naukovanju
  2. do 30% ukupno procijenjenih troškova po svima namjenama za pokriće troškova nabave opreme, strojeva, sitnog inventara i potrošnog materijala povezanog s potrebama učenika na naukovanju.

Za troškove naknade jednom mentoru može se dodijeliti 60.000,00 kn, za naknadu dvojici mentora 120.000,00 kn i za naknadu trojici ili više mentora 180.000,00 kn.

Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 15.000,00 kn, a najviši 500.000,00 kn.

Prijave se zaprimaju isključivo od 4. siječnja 2021. godine do 30. siječnja 2021. godine.

Više informacija potražite ovdje.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, nastavlja s provedbom mjera za pomoć mikro, malim i srednjim poduzetnicima čije poslovanje je ugroženo uslijed epidemije koronavirusa. Poduzetnicima je ponovno na raspolaganju „COVID-19 zajam za obrtna sredstva“, a prijave počinju 9. prosinca 2020. godine u 8.00 sati. Program je financiran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj te je osigurano ukupno 1,3 milijarde kuna. Poduzetnici će tako moći zatražiti iznos zajma do 380 tisuća kuna, uz kamatnu stopu od 0,25%. U okviru ovog Financijskog instrumenta HAMAG-BICRO će poduzetnicima izravno odobravati zajmove za obrtna sredstva.

1. CILJ FINANCIJSKOG INSTRUMENTA - Cilj Financijskog instrumenta je osigurati dodatnu likvidnost mikro, malim i srednjim subjektima malog gospodarstva uz smanjenje kamatne stope i smanjenje razine potrebnih sredstava osiguranja. Program je usmjeren na mikro, mala i srednja poduzeća koja su aktivno poslovala najmanje 3 mjeseca u 2019. godini, a koja su ili zatvorena Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 27. studenoga 2020. godine ili su u 2020. godini ostvarila pad prihoda od 60 % i više u odnosu na 2019. godinu. 

2. KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI KRAJNJIH KORISNIKA - U trenutku prijave za zajam prihvatljivi krajnji korisnici moraju ispunjavati sljedeće kriterije:  

1. imaju status „subjekta malog gospodarstva“  kako su definirani u članku 1. Priloga Preporuci Europske komisije 2003/361/EZ, odnosno zadovoljavaju sljedeće kriterije: 

a) po veličini su mikro, mali ili srednji poduzetnici

- mikro subjekt malog gospodarstva – fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika, prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 EUR ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 EUR

- mali subjekt malog gospodarstva - fizičke i pravne osobe koje prosječno imaju zaposleno manje od 50 radnika. Prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 EUR ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 EUR

- srednji subjekt malog gospodarstva - fizičke i pravne osobe čiji prosječni broj zaposlenih, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajne imovine je veći od prethodno navedenih, a sukladan je Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva.

b) ostvaraju dobit, odnosno registrirani su kao:

- trgovačko društvo ili obrti

- fizička osoba koja obavlja djelatnosti slobodnih zanimanja

- ustanova, zadruga ili drugi slični subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnosti u cilju stjecanja dobiti

2.  imaju više od 50% privatnog vlasništva 

3.  nemaju žiro-račun neprekidno blokiran dulje od 45 dana u posljednjih 6 mjeseci,

4. nisu društvo u teškoćama kako je definirano pravilima o državnim potporama, što uključuje da:

a) za njih nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnog ili stečajnog postupka;

b) za njih nije donesena odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije ili odluka o poništenju ili ukidanju rješenja kojim im je dano odobrenje za rad

5. imaju minimalno jednog zaposlenog na puno radno vrijeme

6. uredno podmiruju postojeća zaduženja odnosno ne smiju kasniti u plaćanju ili ne ispunjavati obvezu plaćanja bilo kojeg drugog kredita/leasinga/zajma

7. nema ranije odobren COVID-19 zajam za obrtna sredstva

U trenutku ulaganja sredstava zajma prihvatljivi korisnici moraju imati registrirano mjesto poslovanja i obavljati djelatnost u Republici Hrvatskoj, a gospodarska djelatnost za koju je isplaćen zajam mora se nalaziti u Republici Hrvatskoj i društvo za istu mora biti registrirano.

2.1.  NEPRIHVATLJIVE DJELATNOSTI KRAJNJIH KORISNIKA 

Krajnji korisnici čija je osnovna djelatnost i/ili djelatnost ulaganja iz jednog od sljedećih područja, nisu prihvatljivi za financiranje: 

a. Sektori isključeni člankom 1. Uredbe o potporama male vrijednosti:

- Ribarstvo i akvakultura (proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i  akvakulture),

- Primarna poljoprivredna proizvodnja (proizvodnja proizvoda iz tla ili stočarstva bez obavljanja dodatnih radnji kojima bi se promijenila priroda tih proizvoda);

b. Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima;

c. Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima;

d. Kasina i istovjetna poduzeća;

f. Ograničenja informatičkog sektora: istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima: 

- su ciljevi podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (b) do (d);  - igre na sreću i kasina na internetu; ili  - pornografija, 

- je svrha omogućiti nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže ili  - nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka.

g) Ograničenja sektora bio-znanosti: istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezani s kloniranjem ljudi u istraživačke/terapijske svrhe ili s genetski modificiranim organizmima („GMO”);

3. UVJETI I OTPLATA ZAJMA

Zajmom je prihvatljivo financirati ulaganja u obrtna sredstva, uključujući PDV. Zajam nije namijenjen za refinanciranje postojećih kreditnih obveza/leasinga, te plaćanje obveza nastalih prije 2020. godine, kao ni refundaciju prethodno plaćenih obveza. Sredstva zajma isplaćuju se na namjenski račun poduzetnika te moraju biti namjenski iskorištena. Korisnici su dužni pribaviti i dostaviti dokumentaciju HAMAG-BICRO-u sukladno Ugovoru o zajmu (npr. dostava računa temeljem kojih je izvršeno plaćanje i izvoda namjenskog računa kao dokaz o izvršenom plaćanju)  kako bi se mogla vršiti kontrola namjenskog korištenja zajma nakon završetka roka korištenja zajma.

HAMAG-BICRO može odobravati zajmove za obrtna sredstva uz sljedeće uvjete: 

Naziv programa

“COVID-19 zajam za obrtna sredstva”

Iznos

Do 380.000,00 kuna

Kamatna stopa

0,25% fiksna za cijeli period otplate zajma

Rok korištenja

6 mjeseci

Poček

Do 12 mjeseci ukoliko je rok otplate uključujući poček najmanje 2 godine

Rok otplate

Do 5 godina uključujući poček

Instrument osiguranja

Zadužnica korisnika zajma

Isplaćeni iznos zajma ne smije prelaziti Financijskim instrumentom definirani maksimalni iznos. Prvog dana u mjesecu po isteku roka korištenja zajam prelazi u otplatu. Otplata zajma vrši se u jednakim kvartalnim ratama. Prva rata dospijeva tri mjeseca od prelaska zajma u otplatu.

4. NAKNADA ZA ODOBRENJE ZAJMA

Krajnji korisnici ne plaćaju naknadu za odobrenje zajma.

5. POTPORE 

Financijski instrument „COVID-19 zajam za obrtna sredstva“ sadrži potporu male vrijednosti (de minimis) sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Pravilniku o dodijeli potpora male vrijednosti HAMAG-BICRO-a ili državnu potporu dodijeljenu u skladu s Privremenim okvirom i Programom dodjele državnih potpora u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVIDA19 Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije.   Zajam ne može biti odobren prema uvjetima iz ovog Programa, ako zbroj potpore sadržane u zajmu i prethodno dodijeljenih potpora prelazi limit propisan Uredbom de minimis odnosno Privremenim okvirom. 

6. INSTRUMENTI OSIGURANJA

Zadužnica korisnika zajma. 

7. NAČIN PODNOŠENJA PRIJAVE

HAMAG-BICRO je na svojoj internet stranici objavio

Na temelju članka 15. Programa dodjele potpora male vrijednosti (de minimis potpora) za poticanje malog gospodarstva na zadarskim otocima za 2020. godinu („Glasnik Grada Zadra”, br. 14/20), Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka  objavljuje JAVNI POZIV za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora male vrijednosti (de minimis potpora) za poticanje malog gospodarstva na zadarskim otocima za 2020. godinu.

Predmet javnog poziva je dodjela potpora male vrijednosti u obliku bespovratnih sredstava. Sredstva potpore se dodjeljuju za sljedeće mjere:

Mjera 1: Potpore poduzetnicima početnicima,

Mjera 2: Potpore za pripremu i izradu dokumentacije za prijavu projektnih prijedloga za financiranje iz EU sredstava,

Mjera 3: Potpore za nabavu dugotrajne materijalne imovine i adaptaciju poslovnog prostora,

Mjera 4: Potpore za sufinanciranje tekućih troškova poslovanja, odnosno za sve prihvatljive aktivnosti i troškove u okviru gore navedenih mjera, propisane člancima 10. - 13. Programa, a koje su realizirane u 2020. godini.

Zahtjev za dodjelu de minimis potpore može se podnijeti za više mjera, a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinačnom poduzetniku na temelju Programa iznosi 10.000,00 kuna.

Prihvatljivi korisnici potpora male vrijednosti su mikro, mali i srednji subjekti u poduzetništvu i obrtu koji imaju registrirano sjedište i/ili prebivalište, svoju gospodarsku djelatnost/i na naseljenim otocima u administrativnom sastavu Grada Zadra: Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba te imaju najmanje jednog za poslenog na neodređeno vrijeme (uključujući vlasnika/cu) te nisu poduzetnici obuhvaćeni člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. Programa.

Zahtjevi za dodjelu de minimis potpore sa svom popratnom dokumentacijom dostavljaju se poštom na adresu

Grad Zadar

Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka

Narodni trg 1

23000 Zadar

ili se predaju neposredno u pisarnici Grada Zadra do 14. prosinca 2020. godine, odnosno do utroška sredstava planiranih za proračunsku godinu.

Sve informacije vezano za javni poziv su dostupne ovdje.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nastavlja s provođenjem mjere dodjele potpora male vrijednosti otočnim poslodavcima u skladu s Javnim pozivom za dodjelu potpora male vrijednosti u 2020. godini otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta.


Dodjeljivanje ove potpore uređeno je odredbom članka 37. Zakona o otocima (Narodne novine, br. 116/18 i 73/20) i Uredbom o uvjetima, kriterijima, visini i načinu ostvarivanja prava dodjele državne potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta (Narodne novine,  br. 77/06 i 66/07).  

Podnositelji zahtjeva za ostvarivanje prava na potporu male vrijednosti su otočni poslodavci (fizičke osobe–obrtnici i pravne osobe) koji neovisno o svom sjedištu, svoju registriranu djelatnost obavljaju na otocima.
 
Potpore male vrijednosti otočnim poslodavcima dodjeljuju se, u svrhu poticanja konkurentnosti i rasta poduzetništva na otocima i mjeru očuvanja radnih mjesta, za djelatnosti koje su od važnosti za gospodarski razvoj otoka.

Javni poziv otvoren je do 24. studenoga 2020. 

Više pročitajte ovdje.

U organizaciji Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA i Informacijskog centra EUROPE DIRECT Zadar, u srijedu 21. listopada 2020. godine u Kneževoj palači održana je konferencija na temu „Prilike i izazovi za Republiku Hrvatsku u novoj Kohezijskoj politici 2021.-2027.“. Konferenciji su nazočili voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Ognian Zlatev, zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVacija Katarina Colić te predstavnici civilnog, privatnog i javnog sektora. 

Cilj konferencije bio je promicanje i poticanje boljeg razumijevanja uloge kohezijske politike. Uz predstavljanje dosadašnjih postignuća kohezijske politike u Hrvatskoj, fokus događanja bio je na predstavljanju prilika i izazova koje Kohezijska politika donosi Republici Hrvatskoj u višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027., s osvrtom na ulogu kohezijske politike u europskom planu oporavka.

Na rad i ulogu EDIC-a Zadar osvrnula se voditeljica Centra Marija Dušević: „Fizički posjeti centru, telefon, e-pošta, društvene mreže – sve su to kanali s kojima smo dostupni svima koji imaju pitanja o Uniji. Na sva pitanja ne znamo sami odgovor, ali dat ćemo sve od sebe da pronađeno onoga tko zna. Na raspolaganju su nam tu uvijek kolege iz Europske komisije, Europskog parlamenta i ostalih institucija EU“.

„Agencija ZADRA NOVA kao regionalni koordinator započela je s pripremama za novi višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U projektnoj bazi imamo preko 300 projekata koji su u visokoj fazi pripremljenosti. Projekti su to koji obuhvaćaju cijelo područje Zadarske županije, od Gračaca preko Ravnih Kotara i priobalja do otoka. Vrijednost ovih projekata iznosi preko 7 milijardi kuna.“ - istaknula je ravnateljica Dujmović Vuković.

„U Županiji često govorimo kako nam je cilj ravnomjeran razvoj svih naših gradova i općina. Kohezijska politika EU upravo je na tom tragu te stoga vjerujemo da će naša zemlja uspješno pronaći svoje mjesto u tom skladnom razvoju svih članica Europske unije.“- kazao je zamjenik župana Mršić.

Video pozivom, državni tajnik MRRFEU Šime Erlić istaknuo je važnost lokalne i regionalne samouprave koju smatra najbližom građanima i koja najbolje može kazati što je građanima i stanovnicima Republike Hrvatske potrebno. „Vjerujem da ćemo u narednom razdoblju koje je pred nama biti još uspješniji u korištenju sredstava Europske unije i da će nam u tom smislu postojati dobra suradnja i partnerstvo između nacionalne i lokalne razine jer je upravo to način lakšeg dohvaćanja EU sredstava koji su nam stavljeni na raspolaganje.“

O važnosti Kohezijske politike na regionalnoj i lokalnoj razini govorio je i voditelj Predstavništva Zlatev. „Za sljedeće proračunsko razdoblje 2021.-2027. Europska komisija je predložila veliki plan oporavka za Europu; povećanje proračuna kako bi se ublažile gospodarske i socijalne štete uzrokovane pandemijom. Članice EU-a postigle su dogovor o paketu u iznosu od više od 1824 milijarde eura kojim se povezuje višegodišnji financijski okvir i posebni instrument EU generacije. Kohezijska politika jedna je od glavnih komponenti plana za oporavak“ te je dodao kako će se ulaganje u regionalni razvoj snažno usredotočiti na prioritete vezane za pametnu i zelenu Europu.

Više o Kohezijskoj politici EU u novom financijskom razdoblju od 2021. do 2027. govorila je načelnica sektora za strateško upravljanje i koordinaciju investicija iz EU instrumenata MRRFEU Marija Rajaković. Strateški okvir za provedbu Kohezijske politike u novoj financijskoj perspektivi sastoji se od 5 ciljeva: Pametnija Europa, Zelenija Europa, Povezanija Europa, Europa s istaknutijom socijalnom komponentom te Europa bliža građanima. Rajaković je predstavila i Mehanizam za otpornost i oporavak (RRF) koji za Republiku Hrvatsku iznosi 4,3 milijardi eura bespovratnih sredstava i 1,6 milijardi eura zajmova. Dodala je i kako je Republika Hrvatska započela s aktivnostima vezano uz izradu programskih dokumenata za korištenje EU fondova u novoj financijskoj perspektivi Europske unije 2021. – 2027. te se pristupilo pripremi institucionalnog okvira za njihovu pripremu i postupak izrade.

Dio konferencije bila je i panel rasprava na temu „Kohezijska politika i mi“, a svoja iskustva i razmišljanja podijelili su ravnateljica ustanove INOVAcija Katarina Colić, načelnik Općine Poličnik Davor Lončar, direktorica Marex Elektrostroja d.o.o. Ana Baričić te voditeljica projekta iz Društva oboljelih od multiple skleroze Zadarske županije Marija Juravić Vulić. Sudionici su istaknuli kako provedba projekta projekata financiranih EU sredstvima nosi sa sobom velike izazove, ali su istovremeno i prilika koju treba iskoristiti.

Hrvatska gospodarska komora uz podršku Lean startup Hrvatske od rujna do studenoga organizira BizHack Startup Caffe. Radi se o ciklusu pet online susreta s domaćim poduzetnicima s ciljem razmjene informacija, iskustava i znanja između poduzetnika i sudionika te međusobne pomoći pri lakšoj realizaciji poduzetničkih pothvata. Tema trećeg po redu webinara je  „Startup alatnica”, a održat će se 21. listopada s početkom u 17 sati.

Okupit će poduzetnike domaćine sa splitskog područja, a lokalni partner projekta je ICT županija. Na događaju sudjeluju Ivan Burazin, osnivač & CEO Codeanywhere, Vedran Đidara, stručnjak za razvoj projekata Sedam IT, Nikolina Jerković, vlasnica White Space obrta za dizajn i programiranje te osnivačica Pausalist.com, SaaS za izdavanje računa i ponuda za obrtnike i Armando Matijević, osnivač i direktor tvrtke SplitX.

Poduzetnici će podijeliti svoja iskustva u razvoju startupova i korištenju akceleratorskih programa i inkubatora kao jednoga od brojnih alata koji poduzetnicima pomažu u razvoju ideje i vođenju poslovanja. Svaka faza razvoja poslovanja nosi svoje pa je vrlo važno odlučiti se za pravi format pomoći pri razvoju poslovanja, kao i odabrati pravoga mentora. Webinar će se baviti i pregledom te analizom startup ekosustava u Hrvatskoj i svijetu.

Sudjelovanje na događaju je besplatno i otvoreno za prijave sudionika iz cijele Hrvatske. Održat će se na platformi Zoom na hrvatskom jeziku. Potrebna je prethodna prijava putem sljedeće poveznice: https://bit.ly/bizhackscprijava. Više informacija o ciklusu online susreta dostupno je OVDJE.

 

*Ciklus BizHack Startup Caffe organiziran je u sklopu projekta „Promocija poduzetništva (KK.03.1.2.24.0001)“ kojem je svrha poboljšati negativnu percepciju poduzetništva u Hrvatskoj i time omogućiti stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kao temelja za osnivanje, rast i razvoj poduzeća te društva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora (HGK) partner je na projektu, a podršku u organizaciji ciklusa pruža Lean startup Hrvatska, organizacija koja već sedam godina radi na razvoju startup i poduzetničkog ekosustava te je zbog iskustva u organizaciji i provedbi preko 50 različitih događanja za startup ekosustav u Hrvatskoj i inozemstvu izabrana kao implementator aktivnosti ovog projekta.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će 15. listopada 2020. godine objaviti drugi Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama.
 
Poziv se provodi u okviru Prioritetne osi 4 „Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije“, Specifičnog cilja 4b1 „Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja OIE u proizvodnim industrijama“, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020.
 
Poziv je namijenjen mikro, malim, srednjim i velikim privatnim poduzećima koja su registrirana za obavljanje djelatnosti iz područja proizvodne industrije koja uključuje sve proizvodne i prerađivačke djelatnosti u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti, osim djelatnosti proizvodnje i prerade hrane, pića i duhanskih proizvoda.
 
Važno je napomenuti i kako prijavitelji moraju djelovati pojedinačno, partnerske organizacije i partnerstvo nisu prihvatljivi, a potencijalni prijavitelji mogu prijaviti jedan projektni prijedlog te se s jednim prijaviteljem može sklopiti maksimalno jedan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Pozivom se želi poduprijeti ostvarenje energetskih ušteda kroz povećanje učinkovitosti korištenja energije u proizvodnim industrijama, omogućujući jednake količine rezultata korištenjem manje količine energije, kao i smanjenje udjela konvencionalnih (fosilnih) goriva u ukupnoj potrošnji energije. Projektni prijedlozi u okviru ovog Poziva uz mjere energetske učinkovitosti i/ili ugradnje opreme za korištenje OIE u proizvodnim pogonima mogu uključivati i mjere energetske obnove zgrada koje su povezane s proizvodnim procesima industrijske i/ili proizvodno – gospodarske namjene.
 
Ukupno raspoloživi iznos bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dodjelu u okviru ovog Poziva iznosi 266 milijuna kuna, dok je najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 200 tisuća kuna, a najviši iznos 20 milijuna kuna.
 
Prijave na Poziv zaprimaju se od 16. studenog 2020. do 25. siječnja 2020. godine.

Detaljnije informacije o Pozivu te cjelokupnu dokumentaciju moći ćete preuzeti na stranicama eFondovi i Strukturni Fondovi na dan objave.